Žyma: ustavno pravo

Diktatura kao način za izjednačavanje zakonodavstva

Diktatura kao način, diktatura kao sredstvo, diktatura u najširem smislu reči, deluje gotovo nespojivo kao instrument kojim bi mogli da se postignu pravni ciljevi. Sama reč diktatura ima latinsko poreklo (dictata – lekcije, zadaci, dictator – onaj koji diktira, ali i nosilac najvišeg čina, ovlašćenja, dictatura – režim pod diktatorom). Prema odrednici Pravne enciklopedije, diktatura je „režim u kome apsolutna vlast pripada jednoj ličnosti, ali koja je tu vlast uzurpirala, tj. do koje je došla protivzakonito i vrši je bez valjanog pravnog osnova. Obično se ovakva vlast uspostavlja državnim udarom ili pobunom, najčešće uz oslanjanje na vojsku ili policiju.[1]

Više

Položaj istaknutih pravnika u Srbiji

Osnovna pitanja su, ko i kako bira istaknute pravnike u pravosudne savete, te ko su oni? Proceduralno gledano, istaknute pravnike bi posle okončanog javnog konkursa na predlog nadležnog odbora Narodne skupštine birala Narodna skupština dvotrećinskom većinom od ukupnog broja poslanika. Radi pravičnosti izbornog procesa i eliminisanja mogućnosti za zloupotrebu, predviđeno je da je nadležni odbor Narodne skupštine dužan da Narodnoj skupštini predloži dvostruko više kandidata od broja članova koji se biraju.[1] Sasvim je na mestu i pitanje zbog čega se predvidela teško dostižna većina?
Više

Apsolutni veto u Evropi?

Ustavno pravo poznaje dva instituta predsedničkog veta: suspenzivni i apsolutni. Suspenzivni veto se smatra klasičnim institutom ustavnog prava. Reč je „ovlašćenju predsednika republike da uslovno uskrati akt promulgacije izglasanom predlogu zakona, dok o tome konačnu odluku ne donese neki drugi organ“[1]. Više