Žyma: veštačka inteligencija

Roboti kao žrtve? Ispitivanje granica krivičnopravne zaštite u digitalnom dobu

Kada su demonstranti 2025. godine u Los Anđelesu spalili autonomna vozila kompanije Waymo,[1] nisu ni slutili da će pokrenuti jednu od najdelikatnijih krivičnopravnih dilema današnjice – može li robot biti žrtva krivičnog dela? Zaista, ko se ima smatrati žrtvom sa aspekta postojećeg krivičnog zakonodavstva u situaciji kada je robot napadnut, oštećen ili uništen? Da li je to vlasnik, društvo, ili, možda, sam robot? Činjenica je da su roboti sve više deo naše svakodnevice, te ovo pitanje postaje sve relevantnije, iako naizgled pripada sferi naučne fantastike.[2]

Više

Ko odgovara za štetu koju pričini veštačka inteligencija – primer korišćenja vozila bez vozača

U skladu sa razvojem veštačke inteligencije (dalje VI) u ovoj deceniji se može očekivati da će usluge prevoza robe i putnika sve češće preuzimati osamostaljeni robotski sistemi – tzv. vozila bez vozača (driverless vehicle, autonomous vehicle, robotic car), budući da se već sada u vozila (tzv. software defined vehicle) ugrađuju kompjuteri, senzori i kamere sa ciljem da skreću pažnju vozaču i pomažu njegovo opažanje pri upravljanju vozilom (tzv. auto-asistenti). Očekivana pojava na putevima vozila bez vozača nameće potrebu da se tradicionalni model odgovornosti za štetu za radnje čoveka-vozača (štetnika) preispita tako što će se regulisati prelazak odgovornosti sa vozača i/ili imaoca vozila na proizvođača vozila bez vozača.

više