Računarski programi se kako u uporednom pravu, tako i u pozitivnom pravu Srbije i BIH štite se autorskim pravom. Razvojem generativne vještačke inteligencije (u daljem tekstu: VI), stvoren je širok spektar sofisticiranih informacionih sistema koji mogu, po pravilu, na osnovu upita korisnika, da načine ili generišu tekst (npr. ChatGPT). Poseban izazov predstavlja kako pravno regulisati proizvode koje stvara VI sa aspekta autorskog prava.[1]
U eri informacionih tehnologija stvaraju se gotova „paket“ rešenja u bankarskom sektoru, telekomunikacija, privrednim društvima, elektrodistribucijima i drugim sektorima koja se rasprostranjeno nazivaju „informacioni sistemi“. Informacioni sistemi predstavljaju širi pojam od softvera i sastoje se iz (elektronske) baze podataka i aplikativnog softvera (tj. kompjuterskog programa i opisa programa tj. prateća tehničke i korisničke dokumentacija), koji „upravlja“ pomenutom bazom podataka. Informacioni sistem može u sebi sadrži autorsko pravo na jednom ili više računarskih programa (koji zajedno čine softver), zatim autorsko pravo na strukturi baze podataka, te još jedno posebno srodno pravo proizvođača baze podataka.[2] VI predstavljaju sofisticirane informacine sisteme koji počivaju na sistemu mašinskog učenja koji uči iz sadržaja koji može biti zaštićen autorskim pravom. Rudarenje podataka i teksta može zahtevati veće mere kopiranja zbirki podataka koji su zaštićeni autorskim pravom.[3] Postalja se pitanje da li se ovim vrše povrede autorskih prava i kako pravno regulisati djela stvorena od strane VI?
U uporednom zakonodavstvu postoje zemlje koje su djela stvorena od strane VI svrstala u autorska djela i pored toga što ispunjavaju samo uslov u pogledu određenosti forme i/ili uslov originalnosti. Kao prvi primer imamo Zakona o autorskom pravu, dizajnu i patentima Ujedinjenog Kraljevstva (u daljem tekstu: ZADP UK) gdje se autorom u slučaju pisanih, dramskih, umetničkih ili muzičkih djela koja su stvorena od strane računarskog programa smatra osoba koja je preduzela neophodne mere za stvaranje djela. Primjeri u uporednom pravu imamo u samo nekolicini zemalja kao što su Republika Irske, Republika Indija, Novi Zeland i Italija.[4]
Pravni stručnjaci iz EU računarski generisana dela koja su regulisana u ZADP UK i Irskoj, predlažu da se kategorišu kao posebno (novo) srodno pravo za čiju zaštitu se ne zahteva ljudski kreativni doprinos, a ponekad i nikakva ekonomska ulaganja.[5] Domaći pravni stručnjaci ističu prijedloge formiranja posebnog srodnog prava kojim bi se štitila umetnička i književna djela stvorena od strane VI u onim slučajevima kada ne ispunjavaju uslov originalnosti.[6] U presudi Vrhovnog suda Austrije zauzet je stav da „samo proizvod ljudskog uma treba da bude zaštićen autorskim pravom.“[7] Vrhovni sud SAD zauzima isti stav da autorsko pravo pripada samo čovjeku.[8]
Funkcionalnost ChatGPT sastoji se u tome da može generisati odgovore na prirodnom jeziku na različite upite krajnjih korisnika. Ovakav sistem ima mogućnost generisanja teksta na bilo kojem jeziku, u bilo kojem formatu i na bilo koju temu u roku od nekoliko sekundi. Ovako složen i moćan sistem stvorio je niz spornih pitanja sa aspekta autorskog prava.[9] Prvo pitanje jeste ko je autor na sadržaju koje je razvio ChatGPT? Drugo pitanje, ko će zastupati VI budući da nema pravni subjektivitet (poslovnu sposobnost). Treće sporno pitanje jeste pitanje originalnosti. Četvrto pitanje glasi da li korištenje materijala zaštićenih autorskim pravima za obuku VI kao što je ChatGPT predstavlja kršenje autorskih prava. Rješenje ovih spornih pitanja bi moglo da bude zaključenje složenih ugovora u kojima bi bilo regulisano, ne samo pravo intelektualne svojine, nego i zaštita podataka o ličnosti.
[1] A. Živković, „ Computer programs legal protection framework with special reference to Artificial Intelligence ChatGPT“, Strani pravni život, god. LXVIII, br. 3/2024, 317.
[2] A. Živković, H. Hasić, „Korištenje baze podataka kao predmeta autorskopravne i zaštite srodnog prava proizvođača baze podataka u eri informacionih tehnologija“, u: „Međunarodni naučni skup „Izazovi i perspektive razvoja pravnih sistema u XXI vijeku“ (ur. Željko Mirjanić, Igor Milinković, Bojan Vlaški), 2022, 315.
[3] M. Bogataj Jančić el al., „Može li umjetna inteligencija biti autor autorskog djela?“, Pravo i umjetna inteligencija – pitanje etike, pravo čovjeka i društvene štete (ur. Aleš Završnik, Katja Simončić), sa slovenačnog prevela Hajrija Sijerčić – Čolić, Sarajevo, Dobra knjiga, 180-192.
[4] Vid. A. Živković, „The Challenges of Protecting Intellectual Property Rights in the Age of Transformative, Digital Information and Communication Technologies with Special Reference to Artificial Intelligence“, In: International Scientific Conference: „Transformative Technologies: Legal and Ethical Challenges of the 21st Century“ 07-08 Februaru 2020, Banja Luka – Conference Proceeding (eds. Željko Mirjanić, Igor Milinković), Banja Luka: Pravni fakultet Univerziteta u Banjoj Luci, 2020, 619-631.
[5] Bogataj Jančić M., el al., „Može li umjetna inteligencija biti autor autorskog djela?“, Pravo i umjetna inteligencija – pitanje etike, pravo čovjeka i društvene štete (ur. Aleš Završnik, Katja Simončić), sa slovenačnog prevela Hajrija Sijerčić – Čolić, Sarajevo, Dobra knjiga, 191.
[6] N. Milosavljević N., „Orignalnost književnih i umetničkih dela stvorenih od strane veštačke inteligencije“, Međunarodni pravni odnosi i pravda – Zbornik radova 36. susreta Kopaoničke škole prirodnog prava – Slobodan Perović (ur. Jelena S. Perović Vujačić), Beograd: Kopaonička škola prirodnog prava, 2023, 102.
[7] S. Lučić „Veštačka inteligencija i autorsko pravo“, Zbornik radova „XXI vek – vek usluga i Uslužnog prava“ (ur. Dragan Vujisić). Kragujevac: Pravni fakultet Univerizeta u Kragujevcu, Institut za pravne i društvene nauke, 2022, 189.
[8] A. Ašković, Razvoj veštačke inteligencije i pravo intelektualne svojine, master rad iz prava intelektualne svojine, Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd, 2019, 14-24.
[9] N. Lucchi, „ChatGPT – A Case Study on Copyright Challenges for Generative Artifical Intelligence Systems“, European journal of Risk Regulation, Cambridge University Press, 2023, 2-18. https://doi.org/10.1017/err.2023.59
Više o ovome pitanju i prijedlozima de lege ferenda za pravno regulisanje odnosa VI i prava intelektualne svojine možete pročitati u članku A. Živković, „ Computer programs legal protection framework with special reference to Artificial Intelligence ChatGPT“, Strani pravni život, god. LXVIII, br. 3/2024, https://www.stranipravnizivot.rs/index.php/SPZ/article/view/990/951
O autoru
Antonije Živković
Master pravnik sa položenim pravosudnim ispitom; Zastupnik za industrijsko vlasništvo (patentni zastupnik) pred Institutom za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine; doktorand na Pravnom fakultetu Univerziteta u Kragujevcu; Menadžer sektora za pravne poslove „LANACO“ Društvo sa ograničenom odgovornošću za informacione tehnologije Banja Luka, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina.
Mišljenja i stavovi objavljeni u okviru sekcije Blog su isključivo lični stavovi autora tekstova i ne odražavaju stavove Instituta za uporedno pravo.