Jedan od načina prevazilaženja problema dokazivanja nasilja u porodici ogleda se u korišćenju zakonom predviđene mogućnosti u pogledu dodeljivanja statusa posebno osetljivog svedoka. Na taj način bi se predupredile situacije izostanka svedočenja žrtava nasilja u porodici.
Međutim, ovime nisu prevaziđene sve situacije, koje smo naveli, u vezi dokazivanja nasilja među članovima porodice. Pre nego što obrazložimo način funkcionisanja Anti-Family Violence aplikacije, navešćemo već postojeće aplikacije kao što su Aspire, Daisy, Buzz News ili Positive Pathways, radi ukazivanja na njihove mane. Naime, aplikacija Aspire kao glavnu funkciju ima mogućnost obaveštavanja osobe, iz kontakt liste, koju je žrtva prethodno odabrala, pri čemu ne postoje druge funkcije.1 Kod aplikacije Daisy moguće je tražiti samo podršku od strane državnih organa ili nevladinih organizacija nakon viktimizacije. Na taj način pomenuta aplikacije nema funkciju prevencije nasilja u porodici.2 Sličnu funkciju kao Daisy, ima i aplikacija Buzz News, te je stoga nećemo posebno obrazlagati.3 Positive Pathways ima najveći broj funkcija u smislu slanja poruke policiji, ali bez mogućnosti korišćenja GPS-a od strane organa unutrašnjih poslova, audio snimanje, pri čemu se takav snimak ne aploduje na server policije, te slanja GPS pozicije, ali samo prethodno odabranoj osobi iz liste kontakata.4 Sa druge strane upotreba pametnih satova omogućava samo praćenje lokacije određene osobe, uz korišćenje uglavnom za praćenje kretanja dece, i mogućnost slanja poruka određenoj osobi. Takođe, za kupovinu pametnog sata treba izdvojiti nekoliko stotina evra.
Stoga predlažemo pravljenje Anti-Family Violence aplikacije za mobilne telefone čija se suština ogleda u tome da istovremeno vrši prevenciju daljeg vršenja nasilja u porodici i pomaže javnom tužilaštvu da dokaže izvršenje ovog krivičnog dela. Drugim rečima, aplikacija bi funkcionisala na način da se dugim držanjem prsta preko ikone aplikacije na mobilnom telefonu automatski poziva policija, pri čemu bi policija mogla preko GPS pozicije da locira gde se nalazi žrtva nasilja u porodici. Bitno je napomenuti da bi se, nakon aktiviranja aplikacije, lokacija žrtve kontinuirano beležila uz pomoć GPS-a. Ujedno, aktiviranjem aplikacije automatski bi se uključile zadnja i prednja kamera na telefonu i počeo bi da se pravi audio i video snimak. Ukoliko usled tehničkih karakteristika telefona nije moguće uključiti istovremeno obe kamere, u zavisnosti od položaja telefona smenjivao bi se rad prednje i zadnje kamere. Istovremeno bi se taj snimak aploudovao na neki od tzv. klauda (cloud). Apluodovanjem audio i video snimka na internet memoriju, koja je pod kontrolom organa unutrašnjih poslova, predupredile bi se sve situacije nemogućnosti dokazivanja izvršenja nasilja u porodici u smislu naknadnog brisanja snimka iz memorije mobilnog telefona od strane nasilnika ili žrtve usled raznih razloga.
Instaliranjem aplikacije korisnik se saglašava da omogući aplikaciji pristup određenim delovima hardvera u mobilnom telefonu kao što je lokacija, mikrofon, kamera itd. Nakon davanja traženih dozvola, korisnik vrši obaveznu registraciju naloga, ostavljajući osnovne podatke o sebi (ime, prezime, broj telefona, adresa, e- mail) koji se verifikuju. U slučaju da prikupljeni sadržaj, usled nedostupnosti internet veze, nije prosleđen nadležnim organima, pristup istom sa mobilnog uređaja moguć je samo od strane ovlašćenih lica, ne i od strane žrtve ili vršioca nasilja. Isto tako, u slučaju prekida internet veze za vreme kada je Anti-Family Violence aplikacija u funkciji, snimak bi se aploudovao čim internet veza bude ponovo uspostavljena.
Ističemo da bi korišćenje aplikacije bilo u skladu sa normativnim okvirom, naročito u vezi sa Zakonikom o krivičnom postupku,5 Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti6 i Zakon o javnom informisanju i medijima.7 Poseban problem može biti korisnički interfejs koji svojim nazivom i izgledom nakon pokretanja ne sme da otkriva svoju pravu namenu. Na ovaj način, smanjuje se rizik otkrivanja prave funkcije aplikacije od strane vršioca nasilja i eventualnih dodatnih posledica po žrtvu nasilja. Stoga korisnički interfejs može izgledati tako da aplikacija pri pokretanju prikazuje listu najnovijih vesti, tzv. newsfeed, pri čemu su pretraga i pregled vesti u potpunosti funkcionalni. Drugi predlog u pogledu izleda korisničkog interfejsa je da aplikacija nema klasičan interfejs. Kao problem se može javiti i bojazan da neko ne zloupotrebi aplikaciju tako da je aktivira zarad prijavljivanja nasilja u porodici, a da ono nije izvršeno. U tom slučaju bi se primenjivale odredbe Krivičnog zakonika vezane za član 334 i krivično delo lažno prijavljivanje. Na taj način bi se predupredila eventualna zloupotreba aplikacije od strane nesavesnih građana. Ujedno, zarad potrebne razumljivosti da bi zloupotreba aplikacije rezultirala krivičnim gonjenjem za krivično delo lažno prijavljivanje, prilikom instaliranja aplikacije bi se nalazilo obaveštenje o tome. Korisnik aplikacije bi morao da pročita, te klikne odgovarajuće polje kako bi dokazao da je razumeo koje su posledice eventualne zloupotrebe aplikacije.
- Prema: https://www.techsafety.org/aspire, pristup 01. mart 2020. godine ↩︎
- Prema: https://www.1800respect.org.au/daisy/, pristup 01. mart 2020. godine ↩︎
- Prema: https://www.lisahf.org.au/buzz-news-app-just-released-for-iphone/, pristup 01. mart 2020. godine ↩︎
- Prema: http://positivepathways.org.au/wp-content/uploads/2016/05/Safety-and-Wellbeing-App-Information-Sheet.pdf, pristup 01. mart 2020. godine ↩︎
- Zakonik o krivičnom pstupku, Sl. glasnik RS, br. 72/2011, 101/2011, 121/2012, 32/2013, 45/2013, 55/2014, 35/2019, 27/2021 – odluka US i 62/2021 – odluka US. ↩︎
- Zakon o zaštiti podataka o ličnosti, Sl. glasnik RS, br. 87/2018. ↩︎
- Zakon o javnom informisanju i medijima, Sl. glasnik RS, br. 83/2014, 58/2015 i 12/2016 – autentično tumačenje. ↩︎
Naslovna fotografija: Image by freepik

Prof. dr Darko Dimovski
Darko Dimovski je redovni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Nišu. Osnovne oblasti njegovog interesovanja su kriminologija i penologija.
Mišljenja i stavovi objavljeni u okviru sekcije Blog su isključivo lični stavovi autora tekstova i ne odražavaju stavove Instituta za uporedno pravo.
