Sudijsku funkciju crnogorski zakonodavac je predvidio kao stalnu. Međutim, od sudijske funckije (opštih sudova) u pogledu stalnosti, treba razlikovati i napraviti distinkciju u odnosu na sudije Ustavnog suda. Sudija Ustavnog suda Crne Gore se bira (i to samo jedan put) na period od 12 godina (mandatna funkcija).1
Ono što budi dileme među istaknutim pravnicima (namjerno ili pak nenamjerno) jeste pitanje „sticanje uslova” za odlazak u starosnu penziju sudija Ustavnog suda u Crnoj Gori, jer u odredbama Zakona o radu i Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju su predviđene dvije neusaglešene odredbe o pravu na sticanje uslova za odlazak u penziju. Ovo pogotovo predstavlja lex specialis pravno pitanje na koje treba dati valjan odgovor, posebno iz razloga funkcionalnosti državnih organa i institucija, kao i razloga što su u pitanju najviše državničke pozicije, koje indirektno utiču na zakonodavnu i izvršnu vlast.
Sa ovim problemom Crna Gora se susrela i u prošlosti, gdje je imala paralizu i nefunkcionalnost državničkog aparata.2 Crnogorski zakonodavac je predvidio najnovijim izmjenama Zakona o radu3 obavezni odlazak u penziji sa navršenih 66 godina dok je Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju ta granica predviđena na 65 godina života.4 Dilema se pojavila i eskalirala kod pitanja odlaska u penziju sudija Ustavnog suda.? Kako je u pitanju odlazak u penziju po sili zakona, to se postavilo pitanje koju zakonsku odredbu je valjano primjeniti na predmetni slučaj.5 S obzirom da je u Crnoj Gori prisutna svakodnevna politička nestabilnost, (sunovrat vladavine prava6), a kako je većina sudija Ustavnog suda imenovana prije promjena od 2020. godine, stvara se ambijent političkog potkusurivanja, trgovine i biranja između političkih aktera i kreatora društvene zbilje, na način da jedne penzionišu a druge imenuju za sudije Ustavnog suda.7
S toga, o predmetno pravnom pitanju bi ukazali prvenstveno na stav i mišljenje profesora Ivoševića koji navodi da su „sudije Ustavnog suda nosioci javnih funkcija koji ne mogu uspostaviti radni odnos, jer Ustavni sud, kao državni organ, nema pravni subjektivitet pa ne može biti poslodavac, baš kao ni drugi organi države ili organi jedinica lokalne samouprave. Otuda, ako bi i sudija bio u radnom odnosu zasnovao bi ga sa državom, a onda bi se u svakom njenom sporu morao i izuzeti. Tada državi ne bi imao ko da sudi, što bi bilo suprotno ustavnom principu vladavine prava. To važi i za predsednika Ustavnog suda jer je, kao prvi među jednakima, i on sudija.”8 Imajući u vidu odrebu člana 154 Ustava Crne Gore, kojom je propisano da predsjedniku i sudiji Ustavnog suda prestaje funkcija prije isteka vremena na koje je izabran ako to sâm zatraži, kada ispuni uslove za starosnu penziju, ili ako je osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora, to je jasno da se na predmetnu situaciju (na sticanje uslova za odlazak u penziju sudija Ustavnog suda u Crnoj Gori) mora primjeniti Zakon o penzijsko invalidskom osiguranju Crne Gore.9 Ovo pogotovo iz razloga jer se Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju, osiguranicima smatraju izabrana ili imenovana lica što su u konkretnom slučaju i sudije Ustavnog suda Crne Gore.
Zaključujemo shodno riječima Petrova i Manojlovića: “umesto da štiti/e, Ustavni sud/sudije povrijeđuju ustavni poredak, a to je nešto što nijedan ustavni sud/ija, bez obzira na okolnosti i sopstveni autoritet, ne sme da čini.”10
1 D. Bataveljić, Ustavno pravo – drugo izmenjeno i dopunjeno izdanje, Pravni fakultet u Kragujevcu, 2022, 471.
2 https://www.slobodnaevropa.org/a/uprkos-pozivima-neizvjestan-dijalog-za-izlaz-iz-institucionalne-krize-u-crnoj-gori-/32114379.html 12. 1. 2025.
3 Zakon o radu- ZOR, “Službeni list CG”, br. 74/2019, 8/2021, 59/2021, 68/2021, 145/2021, 77/2024, 84/2024 – drugi zakon i 86/2024.
4 Zakon o penzijiskom invalidskom osiguranju- ZOPIO, Službeni list RCG”, br. 54/2003, 39/2004, 61/2004 – drugi zakon, 79/2004, 81/2004 – ispravka, 29/2005 – drugi zakon (prestale da važe odredbe koje se odnose na registraciju poreskih obveznika i osiguranika i podnošenje prijave za obračun i plaćanje poreza i doprinosa koje su u suprotnosti sa Zakonom o objedinjenoj registraciji i sistemu izvještavanja o obračunu i naplati poreza i doprinosa), 12/2007 – drugi zakon, 13/2007 – drugi zakon, 14/2007 – Odluka US RCG, 47/2007 i „Službenom listu CG”, br. 79/2008, 7/2010 – Odluka US CG, 14/2010, 78/2010, 34/2011, 40/2011 – drugi zakon, 66/2012, 36/2013 – drugi zakon, 38/2013, 61/2013, 6/2014 – ispravka, 60/2014-I, 60/2014-II, 10/2015, 44/2015 – Odluka US CG, 42/2016, 55/2016, 80/2020, 145/2021-I, 145/2021-II, 86/2022, 99/2023 – Odluka US CG, 125/2023 i 77/2024. Vidi: Odluku US CG – 11/2019. Starosna granica za odlazak u penziju je jedan od načina da se osigura međugeneracijiska pravednost. A. Blackham, Judges and Retirement Ages, Melbourne University Law Review, 2016, 755; Značajan je pozitivni statistički uticaj obaveznog penzionisanja na rad suda. E. Ash, W Bently MacLeod, Mandatoriy Retirement for Judges Improved Performance on U.S. State Supreme Courts, National Bureau of Economic Research, 2020, 3.
5 https://www.hraction.org/2025/01/12/b3-t1-neustavno-djelovanje-ustavnog-suda. Tako u Hrvatskoj, Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Mađarskoj, Makedoniji sudije mogu da rade dok ne navrše 65 godina života. https://www.paragraf.rs/dnevne-vesti/100614/100614-stampa1.html, 12. 1. 2025.
6 J. Tošić, Sud Pravde Evropske Unije kao posljednja nada za sunovrat vladavine prava u Poljskoj – Poseban osvrt na pravosudnu reformu, Evropsko zakonodavstvo, 2021, 77.
7 M. Kolaković-Bojović, Stavovi Venecijanske komisije kao okvir ustavnih promjena u oblasti pravosuđa, Zbornik Instituta za kriminološka i sociološka istraživanja, 3/2017, 24-25. Populističke i autoritarne vlade sve više pretvaraju svoje platform u ustavne projekte i na taj način krše transnacionalne pravne obaveze. J. Scholets, Abusing Constitutional Identity, German Law Journal, 2021, 535;
8 https://www.hraction.org/wp-content/uploads/2024/09/Prof-dr-Zoran-Ivosevic_Odgovori.pdf, 13. 1. 2025.
9 Tako je u Republici Srbiji Zakonom o Ustavnom sudu dodjeljeno prioritetno dejstvo (lex specialis) u odnosu na sistemski zakon (lex generalis- Zakon o penzijiskom i invaldskom osiguranju) D. Simović, S. Orlović, Komentar Ustava Republike Srbije, Službeni glasnik, 2023, 900. Sudiji Ustavnog suda prestaje dužnost ispunjenjem opštih uslova za starosnu penziju. Zakon o Ustavnom sudu, Službeni glasnik RS, br. 109/2007, 99/2011, 18/2013 – odluka US, 103/2015 i 40/2015 – dr. zakon); Prema važećim zakonskim rješenjima, sudiji Ustavnog suda Srbije dužnost prestaje sa navršenih 65 godina života. U uporednoj praksi, kao starosna dob sa čijim navršenjem sudiji ustavnog suda prestaje mandat, utvrđuje se 70 godina (Austrija, Rusija, Albanija, Bosna i Hercegovina), odnosno „krajem meseca u kojem navrši 68 godina” života (Njemačka), https://www.bundesverfassungsgericht.de/SharedDocs/Downloads/EN/Gesetze/BVerfGG.pdf?__blob=publicationFile&v=1, 13. 1. 2024 ili pak, 65 godina života (Turska); https://journals.openedition.org/revus/1137, 13. 1. 2025. Vid: R. L. Vining, Judical Departures and The Introduction of Qualified Retirement 1892-1953, The Justice System Journal Vol. 30 2/2009, 139-157; N. Bodiroga, O prestanku sudijske funkcije navršenjem radnog veka, Anali Pravnog fakulteta u Beogradu, 2/2020, 189-190.
10 V. Petrov, S. Manojlović, Ustavna načela u praksi Ustavnog suda Srbije. In: Pravni principi. Fondacija centar za javno pravo, Sarajevo, 2014, 102.
Rajko Raonić
Rajko Raonić je saradnik u Upravnom sudu Crne Gore. Oblast njegovog interesovanja je radno i socijalno pravo.